Otpad su tvari i predmeti koje planiramo odbaciti jer nam više ne trebaju, ali se mogu ponovno iskoristiti ili reciklirati.
Potrebno je razlikovati otpad i smeće. Naime, smeće nastaje miješanjem različitih vrsta otpada i moguće ga je samo djelomično reciklirati i to uz vrlo visoke troškove.
Po definiciji, gospodarenje otpadom je ekonomski i ekološki razumno upravljanje otpadom tijekom njegova nastanka, sakupljanja, transporta, iskorištavanja i obrade do konačna odlaganja, a sve u skladu s pripadajućom i važećom zakonskom regulativom.
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) definiran je red prvenstva i to kako slijedi:
1. sprječavanje nastanka otpada
2. priprema za ponovnu uporabu
3. recikliranje
4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
5. zbrinjavanje otpada.
Gospodarski subjekti u Republici Hrvatskoj, ovisno o njihovim djelatnostima, obveznici su plaćanja određenih naknada temeljem Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03, 144/12), Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19), Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) i Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18).
Najpoželjnije ponašanje u održivom sustavu gospodarenja otpadom je sprječavanje njegova nastanka. U to su uključene mjere prije nego što su tvari, materijali ili proizvodi postali otpad, a kojima se smanjuju količine otpada. Te mjere uključuju i ponovnu uporabu proizvoda odnosno mjere kojima produljujemo životni vijek proizvoda ili mjere kojima otpadu dajemo novu svrhu.
Sprječavanjem nastanka otpada brinemo o svom okolišu, štedimo prirodne resurse koji su ograničeni, ali i vlastiti novac.
Ponovna uporaba predmeta jedna je od mjera kojom sprječavamo nastanak otpada. Određenim postupcima u koje ubrajamo čišćenje i popravak predmeta produžujemo im životni vijek i možemo ih dulje vremena koristiti u istu svrhu za koju su izvorno napravljeni.
Odvojeno sakupljanje otpada preduvjet je recikliranja. Otpad se pravilno odvojeno prikuplja na način da se odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada. Odvojeno se prikupljaju otpadni papir, metal, plastika i staklo, električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća te medicinski otpad, primjerice lijekovi.
Kompostiranje podrazumijeva proces biološke razgradnje organskih materijala i najstariji je način recikliranja otpada. Kao rezultat kompostiranja dobiva se kompost, zdravo organsko gnojivo koji se koristi u poljoprivredi i vrtlarstvu za dohranu biljaka.
Što sve možemo kompostirati?
Ostatke voća i povrća, talog od kave, vrećice od čaja, lišće, piljevinu, usitnjeno granje, pokošenu travu.
Što ne možemo kompostirati?
Ostatke kuhane hrane, ostatke mesa i ribe, mliječne proizvode, ulja i masti, pepeo, novine i časopise, mačji i pseći izmet.
Odbacivanje otpada u okoliš je zabranjeno. Takvo ponašanje izravno onečišćuje naš okoliš i prirodne resurse, čime se ugrožava zdravlje biljnog i životinjskog svijeta, ali i zdravlje ljudi.
Pravilnim odlaganjem otpada na samom mjestu nastanka brinemo o svom okolišu, povećavamo postotak recikliranja i od njega dobivamo vrijednu sirovinu.
